Kada se OŽENITI?
Dating > Kada se OŽENITI?
Click here: ※ Kada se OŽENITI? ※ ♥ Kada se OŽENITI?
Uz nju ćete najzad spoznati sto to znači imati pored sebe pravo žensko. Moglo bi se dogoditi da idući put bude obratno. Ne valja se naslanjati na kućni dovratak, sedeti na ognjištu, kućnom pragu i stolu jel to sluti na sirotinju. Pogotovo ako znate da je kod njih drukčije. Održavaće je plamen njene odgovornosti, dužnosti i posvećenja. Ja sam penzioner sa 8. Ne voli ništa obično — uključujući i muškarce. STRELAC Mozda vi mislite da i imate nešto sreće, ali budite sigurni da je ona ima troduplo više od vas.
To je osnovni međuljudski odnos koji je pretpostavka nastanka porodice, većih društvenih grupa i društva u cjelini. Brak je koristan i za pojedinca i za društvo. U njemu pojedinac pronalazi smiraj i prostor za ostvarenje svojih emocionalnih, seksualnih, etičkih, moralnih i ekonomskih potreba, kao i potreba za rađanjem i podizanjem potomstva. U isto vrijeme brak štiti društvo od dekadentnih pojava kao što su blud, prostitucija i dr. Da bi brak ispunio svoju svrhu, on mora biti utemeljen na ispunjenju određenih uvjeta. Šerijatsko pravo definira naročite uslove koji se moraju ispuniti da bi brak bio punovažan. Jedan od tih uvjeta jeste i nepostojanje bračnih smetnji. Namjera nam je da u ovom radu pružimo komparativnu analizu bračnih smetnji u šerijatskom pravu i porodičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine. Važnost te usporedbe vidimo naročito u sagledavanju pitanja u kojoj su mjeri rješenja porodičnog zakonodavstva BiH konvergentna, odnosno divergentna sa normama šerijatskog prava. Premda je šerijatsko pravo od 1946. U tom smislu nalazimo bitnim poznavanje normi jednog i drugog pravnog sistema, te sagledavanje mogućnosti primjene šerijatskih propisa u okviru važećeg sistema. Definicije i podjele bračnih smetnji Bračne smetnje se mogu definisati kao činjenice ili okolnosti koje ometaju zaključenje punovažnog braka. U šerijatsko-pravnoj literaturi najčešće se oslovljavaju terminom muharremat, a u porodičnom pravu BiH terminima bračne smetnje i bračne zapreke. Moguće su različite klasifikacije bračnih smetnji: a Trajne i privremene Trajne bračne smetnje su one koje ne mogu prestati s vremenom npr. Otklonjive smetnje se u porodičnom zakonodavstvu BiH razumijevaju kao one smetnje za koje sud može, u slučajevima predviđenim zakonom, dati odobrenje za zaključenje braka maloljetstvo i srodstvo po tazbini. Prema tome, razlikujemo bračno i vanbračno krvno srodstvo. Prava linija srodstva povezuje osobe koje potiču jedne od drugih npr. U pravoj liniji zabranjeno je sklapanje braka bez obzira na stepen srodstva. Kada je u pitanju pobočna linija, nije dopušteno sklapanje braka sa sestrom, sestričnom, bratičnom i tetkom. Ovi propisi su prisutni i u šerijatskom i u pozitivnom pravu BiH. U našim krajevima nije bila prisutna praksa sklapanja brakova između djece braće i sestara, što je svakako pozitivno, s obzirom na preporuku Muhammeda, s. Međutim, u praksi do takvih brakova teško može i doći zbog velike razlike u godinama. Srodstvo po tazbini je veza između jednog bračnog druga i njegovih krvnih srodnika s jedne strane i drugog bračnog druga i njegovih krvnih srodnika s druge strane. Ovo se srodstvo u principu zasniva putem braka. Međutim, prema propisima hanefijske pravne škole, tazbinsko srodstvo se uspostavlja i vanbračnim seksualnim odnosima. Tazbinsko srodstvo zasniva bračnu smetnju između određenih srodnika u pravoj i pobočnoj liniji. U pravoj liniji brak se ne može zaključiti sa: punicom supruginom majkom i supruginim nanama po ocu i po majci, pastorkom supruginom kćerkom i kćerkama pastorke i pastorka supruginog sina , suprugama sinova i unučadi i maćehom očevom suprugom. U njemu ne postoje takvi srodnici u pobočnoj liniji jer on ne odobrava mogućnost ustanovljavanja poligamnog braka. Žena koja je udata ne može stupiti u brak sa drugim muškarcem. A ako strahujete da nećete pravedni biti, onda samo sa jednom; ili — eto vam onih koje posjedujete. Tako ćete se najlakše nepravde sačuvati. U većini muslimanskim zemljama poligamija je ograničavana nakon pedesetih godina 20. U Turskoj, Kipru i Tunisu poligamija je ukinuta. Postoji grupa zemalja u kojima se poligamija ne spriječava: Saudijska Arabija, Katar, Bahrein, Oman, Mauritanija, Sudan i Brunei. U svim ostalim muslimanskim zemljama nastoje se primijeniti različite mjere koje će obeshrabriti poligamiju za zaključenje poligamnog braka traži se ispunjenje niza uslova, kao npr. Uzrok tome je vrlo jasan, društveni napredak i porast standarda življenja te povećani troškovi dječijeg školovanja i zdravstva. Međutim, ako se brak zaključi za vrijeme trajanja ranijeg braka jednog od bračnih drugova, on se neće poništiti, ukoliko je u međuvremenu raniji brak prestao na jedan od načina prestanka braka. Ti srodnici su: majke i sve nane po mlijeku bez obzira na lozu i stepen srodstva , kćerka i njene kćeri unuke po mlijeku bez obzira na stepen srodstva, sestra po mlijeku bilo po ocu i majci ili samo po jednom od njih , sestrična po mlijeku, bratična po mlijeku, sestra od majčinog oca po mlijeku, žena od sina po mlijeku i žena od oca po mlijeku. Međutim, biološki roditelji zadojenog djeteta i njihova druga djeca nisu u srodstvu sa dojiljom, njenim mužem i drugim srodnicima. On, međutim, ne može oženiti nevjernicu, mnogoboškinju ili pripadnicu bilo koje sekte koja oponira temeljnim načelima objavljenih religija vjerovanje u Boga, poslanike i objave koje su im dostavljane. U takvom braku ona nema normalne uslove da ispunjava sve svoje vjerske obaveze i da odgaja djecu u islamskom duhu. Konačno, islamski naučnici ne preporučuju ni brak muslimana sa kršćankom i Jevrejkom, jer se u takvom braku vrlo često dešava da otac nije u stanju odgojiti djecu u skladu sa učenjem islama. Jusuf el-Karadavi smatra da u slučaju da je broj muslimana u zemlji mali npr. Činjenica je da u mješovitim brakovima na Zapadu djeca vrlo često slijede religiju svoje majke, a u slučaju razvoda obično majka dobiva starateljstvo nad djecom, tako da otac gubi mogućnost da ih odgaja u duhu islama. Međutim, žena može pri sklapanju braka uvjetovati da ona bude nosilac tog prava. U tom slučaju, muž više ne može vjenčati svoju ženu dok se ne ispune propisaniuvjeti. Žena se, naime, treba udati za drugog čovjeka i imati sa njim bračne odnose. Pa ako jeovaj pusti, onda njima dvoma nije grijeh da se jedno drugom vrate, ako misle da će Allahovepropise izvršavati. Supružnici koji se rastave na ovaj način nemaju više pravo da obnove bračnu vezu. Ustanovljenjem poslijebračnog roka čekanja kao bračne smetnje, izbjegavaju se nepotrebni sporovi oko očinstva nad djetetom koje žena rodi nakon prestanka braka. Radi se o srodstvu po osnovu potpunog usvojenja. Usvojenik i njegovi potomci ne mogu zaključiti brak sa usvojiocem i njegovim srodnicima, u istom stepenu kao srodnici po krvi. PZ BiH propisuje da brak ne može zaključiti lice koje nije napunilo 18 godina. Isti član predviđa da općinski sud u vanparničnom postupku može dozvoliti i maloljetnom licu sklapanje braka: ako postoje opravdani razlozi najčešće je to trudnoća žene , ako je osoba navršila 16 godina starosti i ako se utvrdi da je tjelesno i psihički sposobna za izvršavanje bračnih dužnosti. Međutim, jedan broj islamskih pravnika ne dopušta brak maloljetnih osoba. Činjenica je da takvi brakovi mogu imati vrlo štetne posljedice po njih, jer se, nakon stjecanja punoljetstva, mladić i djevojka mogu osjećati prisiljenim da ostanu u braku sa onim koga nisu izabrali oni, već njihovi roditelji ili staratelji. Time se ugrožava njihovo pravo na izbor bračnog druga, što je temelj ljubavi i harmonije u braku. On se uglavnom kreće oko 18 godina za mladiće i 17 ili 15 godina za djevojke. Staratelj nema pravo oženiti, niti udati maloljetnu osobu, a ukoliko do toga ipak dođe, brak se smatra nevažećim i ne proizvodi pravne posljedice. Ni egipatsko zakonodavstvo ne priznaje bračnu zajednicu maloljetnika i ona se ne može registrovati u sudovima. Stoga, lice koje uslijed duševne bolesti nije sposobno za rasuđivanje, pa prema tome nije u stanju ni da realizira prava i obaveze koje proizilaze iz braka, ne može sklopiti brak. Takav brak se, sa stanovišta šerijatskog prava može smatrati ništavnim. Uvjet je da je namjera za sklapanje takvog braka bila prisutna kod oba bračna druga. Brak neće biti valjan ako se sklopi pod prisilom jedne od ugovornih strana ili trećih lica. Uvjet je da je prijetnja ozbiljna, da se ne može otkloniti i da se odnosi na život, tijelo, slobodu i najvažniju imovinu prisiljene osobe ili njenih bliskih srodnika i prijatelja. Brak, također, neće biti punovažan ako je postojala zabluda o potenciji muža prema hanefijskoj pravnoj školi , kao i zabluda o ličnosti i drugim osobinama bračnog druga prema ostalim islamskim pravnim školama. Međutim, ako je postojala prevara u pogledu ličnosti i drugih bitnih osobina bračnog druga, hanefijski pravnici smatraju da prevarena strana ima pravo na pobijanje braka. Jedan od najvažnijih uvjeta jeste nepostojanje bračnih smetnji ili zapreka. One su ustanovljene zbog vjerskih, moralnih, praktičnih, odgojnih i socijalnih razloga, a moguće su njihove različite klasifikacije. Sklapanje braka uz postojanje bračnih smetnji između supružnika sankcionisano je porodičnopravnom sankcijom — ništavnošću braka, a u slučaju kršenja nekih bračnih smetnji predviđena je i krivična sankcija. Njegova je obaveza da, pored tih zapreka, uvažava i one koje su normirane u šerijatskom pravu, a nisu dio porodičnog zakonodavstva BiH. Autorice su kao osnov za analizu porodično-pravnih ustanova uzele Porodični zakon BiH koji je usvojen 1979. Mehmed Begović, Šerijatsko bračno pravo, Izdavačko i knjižarsko preduzeće Geca Kon A. Muhammed Abduhu drži da se pravda ne postiže kroz odjeću, obuću, hranu, stan, itd. Džananović, «Islamski brak», Preporod, Izvršni odbor Udruženja ilmijje u SR BiH, 1978, br. Fikret Karčić, Društveno-pravni aspekt islamskog reformizma, Islamski teološki fakultet, Sarajevo, 1990, str. Mustafa es-Sibai, Žena između Šerijatskog i svjetovnog prava, prijevod: Senad Ćeman … , Kuća Mudrosti, Zenica, 2004, str. Džananović, Islamski propisi o braku, GaziHusrev-begovamedresauSarajevu, Sarajevo, 1976, str. Džananović, Primjena … , str.
Last updated
